Uže jeste viděli, že … li pona tawa mi jest česty sposob skazati „mně podobaje se …“. I, razuměje se, možemo skazati pona mute, kogda někto ili něčto nam mnogo podobaje se. Ale to ne jest totožno, kako ljubiti někogo! Zato pogledajmo na slova za ljubov i na to, kako zvati ljudij, ktoryh ljubite:
ljubiti
iměti seks
roditelj
muž, mužska osoba, suprug; mužsky
žena, ženska osoba, supruga; žensky
nebinarny, rodovo nekonformny; trans
Mnoge jezyčne kursy počinajut od slov „muž, žena, děvčina, hlapec, mati, otec“ i t.d. V Toki Poně rod (gender) ne jest tako važny. mije, meli, tonsi ne uvidite v každom rěčenju. Oni pojavjajut se glavno v razgovorah o socialnyh očekyvanjah, svezanyh s rodom, a osoblivo ob odnošenjah.
mi olin e mije mi.
Ja ljubim svojego hlapca.
mama o!
Mamo! (ili) Tato!
mi olin e meli.
Ja ljubim děvčiny.
Slovo „nebinarny“ prišlo iz nedavnoj zapadnoj kultury, ale identičnost ina od mužskoj i ženskoj jestvuje vo mnogyh drugyh kulturah iz raznyh epoh, kako Skytske enarei, Samoanske fa’afafine, Tajske kathoey i t.d. tonsi jest slovo, ktoro može opisati ktoru-libo iz tyh identičnostij; ono ne označaje nikaku konkretnu kulturu.
Ješče několiko prikladov situacij, v ktoryh rod može byti važny:
len mi li mije.
Ja oděvaju se po-mužsky.
jan olin mi li tonsi.
Moj partner jest nebinarna osoba.
mi meli e sijelo mi kepeken misikeke.
Ja dělaju svoje tělo vyše žensko s pomočju lěkov.
několiko podmetov
Uže jesmo viděli, kako ‘e … e …’ može vvoditi v rěčenje několiko prědmetov, i kako ‘li … li …’ može vvoditi několiko glagolov. Ale ne možemo prosto staviti dva podmety jedin za drugym, ibo ne byste znali, kde jedin podmet končaje se, a drugy počinaje se. Da by razrěšiti tutoj problem, koristajemo medžu njimi novu česticu:
i (spajaje podmety)
mi en ona li toki.
Ja i ona razgovarjajemo.
soweli en waso li utala.
Zvěr i ptica boret se.
meli en mije li unpa.
Žena i muž imajut seks.